Curriculum
- 6 Sections
- 59 Lessons
- Lifetime
- Uvod u fizikuFizika kao prirodna nauka4
- Mehaničko kretanjeMehaničko kretanje15
- 2.1Materijal za oblast “Mahaničko kretanje”
- 2.2Mahaničko kretanje
- 2.3Osnovni pojmovi koji se koriste za opisivanje mehaničkog kretanja
- 2.4Prebacivanje mernih jedinica za put, brzinu i vreme
- 2.5Veza između puta, brzine i vremena
- 2.6Provera znanja – Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca.
- 2.7Najčešće greške u radu zadataka
- 2.8Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca za brzinu10 Questions
- 2.9Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (prvi deo)
- 2.10Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (drugi deo)
- 2.11Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (treći deo)
- 2.12Srednja brzina – RPK
- 2.13Srednja brzina – Zadaci
- 2.14Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- 2.15Zadaci – Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- Sila11
- 3.1Materijal za oblast “Sila”
- 3.2Sila
- 3.3Grafičko prikazivanje sile
- 3.4Sila – zadaci
- 3.5Vrste sila
- 3.6Sila – obnavljanje
- 3.7Kviz – Vrste sila10 Questions
- 3.8Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.9Zadaci – Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.10Sila – Utvrđivanje
- 3.11Sila – Utvrđivanje0 Questions
- Merenje15
- 4.1Materijal za oblast “Merenje”
- 4.2Merenje
- 4.3Merenje vremena
- 4.4Merenje dužine
- 4.5Merenje površine
- 4.6Merenje zapremine
- 4.7Prebacivanje mernih jedinica za vreme, dužinu, površinu i zapreminu
- 4.8Merenje zadaci – prvi deo (vreme)
- 4.9Merenje zadaci – drugi deo (dužina)
- 4.10Merenje zadaci – treći deo (površina)
- 4.11Merenje zadaci – četvrti deo (zapremina)
- 4.12Greška merenja
- 4.13Merila i merni instrumenti
- 4.14Merenje – Obnavljanje
- 4.15Merenje – Provera znanja20 Questions
- Masa i gustina10
- Pritisak14
- 6.1Materijal za oblast “Pritisak”
- 6.2Pritisak čvrstih tela
- 6.3Pritisak čvrstih tela – zadaci (prvi deo)
- 6.4Pritisak čvrstih tela – zadaci (drugi deo)
- 6.5Pritisak čvrstih tela – provera znanja10 Questions
- 6.6Atmosferski pritisak
- 6.7Hidrostatički pritisak
- 6.8Hidrostatički pritisak – zadaci
- 6.9Sistem spojenih sudova
- 6.10Armosferki pritiska, hidrostatički pritisak, zakon spojenih sudova – provera znanja5 Questions
- 6.11Paskalov zakon
- 6.12Paskalov zakon – zadaci
- 6.13Pritisak – utvrđivanje
- 6.14Pritisak – Provera znanja20 Questions
Veza između puta, brzine i vremena
Sima vozi traktor – Verovatno se pitate kakve veze ima Sima i njigov traktor u ovoj lekciji. Sve ćete saznati u ovom videu.

Ponovimo da bismo lakše razumeli lekciju
1. Koja je oznaka i merna jedinica za pređeni put?
Oznaka je S, a merna jedinica je metar (m).
2. Koja je oznaka i merna jedinica za vreme?
Oznaka je t, a merna jedinica je sekunda (s).
3. Koja je oznaka i merna jedinica za brzinu?
Oznaka je v, a merna jedinica je metar u sekundi (m/s) ili kilometar na čas (km/h).
Napomena: U videu i u zadacima koristim kao oznaku za pređeni put veliko slovo S. Ukoliko u školi koristite malo slovo, onda ga i ti piši kao malo. Ja sam to radio da bi razlikovali sekundu (s) i pređeni put (s).
PITANJA I ODGOVORI
1. Napiši obrazac za brzinu.
v = S / t
2. Napiši obrazac za pređeni put.
S = v . t
3. Napiši obrazac za vreme.
t = S / v
Kako najlakše naučiti obrasce?
Možete zapamtiti priču o Simi ili trougao koji sam objasnio u videu. Koristite ono što se vama čini da je najlakše.
ZANIMLJIVOSTI
Svetski rekordi brzine
Postoje mnogi fascinantni svetski rekordi vezani za brzinu kretanja. Na primer, najbrži voz na svetu, maglev voz u Šangaju, može postići brzinu od preko 430 km/h. Takođe, najbrži čovek na svetu, Usain Bolt, postigao je neverovatnu brzinu od 37,58 km/h tokom trke na 100 metara.
Vreme putovanja u svemiru
Kada se radi o putovanjima u svemiru, brzina puta i vreme igraju ključnu ulogu. Na primer, putovanje do Meseca traje oko tri dana, dok putovanje do Marsa može trajati od šest meseci do više od godinu dana, u zavisnosti od pozicije planeta u njihovim orbitama.
Relativistički efekti
Prema Ajnštajnovoj teoriji relativnosti, brzina kretanja objekta može uticati na vreme i prostor. Kada se objekat kreće brže u odnosu na drugi, dolazi do fenomena vremenske dilatacije, gde se vreme na brže kretajućem objektu usporava u odnosu na statični objekat. Ovi relativistički efekti su posebno značajni u astronomiji, gde se proučavaju efekti velikih brzina kretanja tela u svemiru i njihov uticaj na prostor-vreme.
Brzine u prirodi
U prirodi možemo pronaći neverovatne primere ekstremnih brzina. Na primer, munje mogu doseći brzinu od preko 100.000 km/h, što je oko trećine brzine svetlosti. Takođe, pojedini projektili koje ispaljuju neki bespilotni letelice mogu dostići brzine veće od 5.000 km/h.
Tehnološki napredak
Brzina putovanja i vremena su stalno unapređivani kroz tehnološki napredak. Na primer, avioni su postali sve brži tokom godina. Konkord, supersonični putnički avion, mogao je putovati brzinom većom od dvaput brzine zvuka, što je omogućavalo znatno skraćenje vremena putovanja na dugim rutama.
Rekordi trkača
Trkači konstantno postavljaju nove rekorde brzine u raznim disciplinama. Na primer, svetski rekord na maratonu za muškarce iznosi oko 2 sata i 1 minut, dok je za žene oko 2 sata i 18 minuta. Ovi neverovatni rezultati demonstriraju neverovatnu brzinu i izdržljivost ljudskog tela.
Virtuelna realnost
Tehnologija virtuelne realnosti omogućava korisnicima da iskuse simulirano okruženje gde se brzina puta i vremena mogu promeniti i kontrolisati. Kroz virtuelnu realnost, ljudi mogu doživeti realnost koja se čini bržom ili sporijom nego što je u stvarnom svetu.