Curriculum
- 6 Sections
- 59 Lessons
- Lifetime
- Uvod u fizikuFizika kao prirodna nauka4
- Mehaničko kretanjeMehaničko kretanje15
- 2.1Materijal za oblast “Mahaničko kretanje”
- 2.2Mahaničko kretanje
- 2.3Osnovni pojmovi koji se koriste za opisivanje mehaničkog kretanja
- 2.4Prebacivanje mernih jedinica za put, brzinu i vreme
- 2.5Veza između puta, brzine i vremena
- 2.6Provera znanja – Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca.
- 2.7Najčešće greške u radu zadataka
- 2.8Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca za brzinu10 Questions
- 2.9Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (prvi deo)
- 2.10Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (drugi deo)
- 2.11Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (treći deo)
- 2.12Srednja brzina – RPK
- 2.13Srednja brzina – Zadaci
- 2.14Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- 2.15Zadaci – Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- Sila11
- 3.1Materijal za oblast “Sila”
- 3.2Sila
- 3.3Grafičko prikazivanje sile
- 3.4Sila – zadaci
- 3.5Vrste sila
- 3.6Sila – obnavljanje
- 3.7Kviz – Vrste sila10 Questions
- 3.8Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.9Zadaci – Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.10Sila – Utvrđivanje
- 3.11Sila – Utvrđivanje0 Questions
- Merenje15
- 4.1Materijal za oblast “Merenje”
- 4.2Merenje
- 4.3Merenje vremena
- 4.4Merenje dužine
- 4.5Merenje površine
- 4.6Merenje zapremine
- 4.7Prebacivanje mernih jedinica za vreme, dužinu, površinu i zapreminu
- 4.8Merenje zadaci – prvi deo (vreme)
- 4.9Merenje zadaci – drugi deo (dužina)
- 4.10Merenje zadaci – treći deo (površina)
- 4.11Merenje zadaci – četvrti deo (zapremina)
- 4.12Greška merenja
- 4.13Merila i merni instrumenti
- 4.14Merenje – Obnavljanje
- 4.15Merenje – Provera znanja20 Questions
- Masa i gustina10
- Pritisak14
- 6.1Materijal za oblast “Pritisak”
- 6.2Pritisak čvrstih tela
- 6.3Pritisak čvrstih tela – zadaci (prvi deo)
- 6.4Pritisak čvrstih tela – zadaci (drugi deo)
- 6.5Pritisak čvrstih tela – provera znanja10 Questions
- 6.6Atmosferski pritisak
- 6.7Hidrostatički pritisak
- 6.8Hidrostatički pritisak – zadaci
- 6.9Sistem spojenih sudova
- 6.10Armosferki pritiska, hidrostatički pritisak, zakon spojenih sudova – provera znanja5 Questions
- 6.11Paskalov zakon
- 6.12Paskalov zakon – zadaci
- 6.13Pritisak – utvrđivanje
- 6.14Pritisak – Provera znanja20 Questions
Sila
💪 Nevidljiva ruka koja menja sve – Upoznaj silu!
Da li si nekada razmišljao/la šta nas pokreće?
Kako lopta krene kad je šutnemo? Zašto auto staje kad pritisnemo kočnicu? I kako to da vetar može da pomeri grane drveća?
Odgovor je jednostavan: sila!
Ne možemo je videti, ali možemo da vidimo šta ona radi – pomera, zaustavlja, ubrzava, menja pravac, savija i rasteže stvari oko nas.
U ovoj lekciji naučićeš:
- šta je sila i kako deluje na telo,
- koje vrste sila postoje (ima ih više nego što misliš!),
- kako se meri sila i koja jedinica se koristi.
🎯 Sila je jedna od najvažnijih fizičkih veličina, jer bez nje nema ni kretanja, ni promena – ukratko, bez sile nema fizike!
Zato se udobno smesti, uzmi svesku i olovku, i pripremi se da otkriješ nevidljivu silu koja upravlja svetom oko nas.
Kroz primere, eksperimente i zadatke – naučićemo zajedno kako sile funkcionišu i zašto su svuda oko nas.
🔍 Spreman/na si?
Krećemo! 💥
Pitanja i odgovori
1. Šta je sila?
Sila je mera uzajamnog delovanja između tela.
2. Koja je oznaka za silu?
Oznaka za silu je veliko F (od engleske reči force).
3. Koja je merna jedinica za silu?
Merna jedinica za silu je njutn (N).
4. Koje su posledice delovanja sile?
Sila može da izazove:
- promenu pravca, smera i brzine tela
- promenu oblika tela (deformaciju).
5. Vrste deformacije:
Elastična deformacija
Plastična deformacija
6. Šta su plastične deformacije?
Plastične deformacije su trajne promene oblika tela.
Telo ne može da se vrati u prvobitni oblik kada prestane delovanje sile. (npr. savijena kašika)
7. Šta su elastične deformacije?
Elastične deformacije su privremene promene oblika tela.
Telo se vraća u prvobitni oblik kada prestane delovanje sile. (npr. opruga)
8. Koje su manje merne jedinice od njutna?
- Milinjutn (mN)
- Mikronjutn (μN)
9. Koje su veće merne jedinice od njutna?
- Kilonjutn (kN)
- Meganjutn (MN)
10. Koliko jedan njutn ima milinjutna?
1 N = 1 000 milinjutna (mN)
11. Koliko jedan kilonjutn ima njutna?
1 kN = 1 000 njutna (N)
12. Koliko jedan njutn ima mikronjutna?
1 N = 1 000 000 mikronjutna (μN)
13. Kako se zove instrument za merenje sile?
Instrument za merenje sile zove se dinamometar.
SILA- Ukratko
U prirodi tela stalno deluju jedno na drugo. Stručno se kaže da mođu njima postoji interakcija.
Da bi se izrazilo kolika je jaka neka interakcija koristi se fizička veličina SILA.
Sila je mera interakcije (delovanja) između dva tela.
Oznaka za silu je F (fortis – latinski jak ili snažan), a merna jedinica je N (Njutn).
Merna jedinica je dobila ime po Isaku Njutnu, engleskom fizičaru, matematičaru, astronomu, alhemičaru i filozofu.
Sa SILOM se srećemo svakodnevno.
Posmatrajmo predmet na stolu. Predmet deluje na sto nekom silom, ali i sto deluje na predmet.
Da bi pomerili loptu na nju moramo delovati nekom silom. Da ne nosimo patike osetili bi bol. To znači da nismo samo mi delovali na loptu, već je i lopta delovala na našu nogu.
Delovanje silom možemo:
* promeniti pravac, smer i brzina nekog tela
* promeniti oblik nekog tela
Delovanjem sile na telo možemo ga deformisati.
Te deformacije mogu biti plastične i elastične.
Kod elastične deformacije nakon prestanka delovanja sile telo će se vratiti u prvobitan oblik, dok kod plastične deformacije nakon prestanka delovanja sile telo se neće vratiti u prvobitan oblik.
Merni instrument za merenje intenziteta sile je DINAMOMETR.