Curriculum
- 6 Sections
- 59 Lessons
- Lifetime
- Uvod u fizikuFizika kao prirodna nauka4
- Mehaničko kretanjeMehaničko kretanje15
- 2.1Materijal za oblast “Mahaničko kretanje”
- 2.2Mahaničko kretanje
- 2.3Osnovni pojmovi koji se koriste za opisivanje mehaničkog kretanja
- 2.4Prebacivanje mernih jedinica za put, brzinu i vreme
- 2.5Veza između puta, brzine i vremena
- 2.6Provera znanja – Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca.
- 2.7Najčešće greške u radu zadataka
- 2.8Prebacivanje mernih jedinica i korišćenje obrazaca za brzinu10 Questions
- 2.9Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (prvi deo)
- 2.10Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (drugi deo)
- 2.11Mehaničko kretanje – Tekstualni zadaci (treći deo)
- 2.12Srednja brzina – RPK
- 2.13Srednja brzina – Zadaci
- 2.14Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- 2.15Zadaci – Grafičko prikazivanje ravnomerno pravolinijskog kretanja
- Sila11
- 3.1Materijal za oblast “Sila”
- 3.2Sila
- 3.3Grafičko prikazivanje sile
- 3.4Sila – zadaci
- 3.5Vrste sila
- 3.6Sila – obnavljanje
- 3.7Kviz – Vrste sila10 Questions
- 3.8Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.9Zadaci – Elastična sila – Istezanje i sabijanje opruge
- 3.10Sila – Utvrđivanje
- 3.11Sila – Utvrđivanje0 Questions
- Merenje15
- 4.1Materijal za oblast “Merenje”
- 4.2Merenje
- 4.3Merenje vremena
- 4.4Merenje dužine
- 4.5Merenje površine
- 4.6Merenje zapremine
- 4.7Prebacivanje mernih jedinica za vreme, dužinu, površinu i zapreminu
- 4.8Merenje zadaci – prvi deo (vreme)
- 4.9Merenje zadaci – drugi deo (dužina)
- 4.10Merenje zadaci – treći deo (površina)
- 4.11Merenje zadaci – četvrti deo (zapremina)
- 4.12Greška merenja
- 4.13Merila i merni instrumenti
- 4.14Merenje – Obnavljanje
- 4.15Merenje – Provera znanja20 Questions
- Masa i gustina10
- Pritisak14
- 6.1Materijal za oblast “Pritisak”
- 6.2Pritisak čvrstih tela
- 6.3Pritisak čvrstih tela – zadaci (prvi deo)
- 6.4Pritisak čvrstih tela – zadaci (drugi deo)
- 6.5Pritisak čvrstih tela – provera znanja10 Questions
- 6.6Atmosferski pritisak
- 6.7Hidrostatički pritisak
- 6.8Hidrostatički pritisak – zadaci
- 6.9Sistem spojenih sudova
- 6.10Armosferki pritiska, hidrostatički pritisak, zakon spojenih sudova – provera znanja5 Questions
- 6.11Paskalov zakon
- 6.12Paskalov zakon – zadaci
- 6.13Pritisak – utvrđivanje
- 6.14Pritisak – Provera znanja20 Questions
Fizika kao prirodna nauka
OVO JE PRIČA O IVANU I NJEGOVOM SUSRETU SA FIZIKOM.
ZADATAK
U tekstu su napraljene neke gramatičke greške. Probaj da ih pronađeš i ako ih nađeš napiši to u komentaru.
Šta je fizika?
Fizika je nauka o svetu oko nas i tome kako sve funkcioniše. Ona nam pomaže da razumemo zašto se stvari ponašaju na određeni način i kako se kreću. Možeš zamisliti fiziku kao igru u kojoj pokušavamo da otkrijemo tajne univerzuma!
Fizičari proučavaju mnoge stvari, kao što su svetlost, zvuk, toplota i kretanje. Takođe se bave velikim pitanjima, kao što su kako su se svemir i planete formirali i zašto se zemlja okreće oko sunca. Oni koriste posebne alate, kao što su teleskopi i mikroskopi, da bi istraživali svet oko nas.
Jedna od važnih stvari u fizici su sile. Sile su kao neke nevidljive sile koje utiču na kretanje stvari. Na primer, kada lopta pada sa stola, sila gravitacije je ta koja je povlači prema dole. Ali postoje i druge sile, kao što su sila kojom guraš bicikl ili sila vetra koja pomiče drveće.
Fizika takođe proučava energiju. Energija je nešto što nam daje snagu da radimo stvari. Može biti u različitim oblicima, kao što je toplotna energija koju osećamo kada dodirnemo vrelu šolju ili kinetička energija koju imaš dok trčiš.
Fizika se bavi i svetlošću. Svetlost je ono što nam omogućava da vidimo sve oko nas. Fizičari proučavaju kako svetlost putuje, kako se prelama kroz stvari i kako stvara imaju određenu boju. Bez fizike, ne bismo znali kako se prave naočare za sunce ili kako televizor prikazuje slike.
Možete se i vi igrate fizike! Možete eksperimentisati sa vodom i videti kako se ponaša kada je stavite u zamrzivač ili kada je sipate u čašu. Možete koristiti magnete i otkriti šta privlače. Možete čitati knjige i gledati zabavne eksperimente na internetu kako biste saznali više o fizici.
Fizika je kao velika slagalica koju zajedno rešavamo. Pomoću fizike, možemo otkriti mnogo tajni sveta oko nas i naučiti kako stvari funkcionišu. Dakle, istražujte i uživajte u svetu fizike!
Nadam se da sam uspeo da vam odgovorim na pitanje – Šta je fizika?
ZA RADOZNALE
Poznati fizičari
Mihajlo Pupin
Mihajlo Pupin je jedan od najpoznatijih srpskih fizičara. Rođen u Srbiji 1858. godine, emigrirao je u Sjedinjene Američke Države, gde je postigao veliki uspeh. Pupin je bio pionir u razvoju telekomunikacija i poznat po svom radu na unapređenju telefonskih komunikacija putem svojih inovacija u elektromagnetnoj teoriji.
Nikola Tesla
Nikola Tesla je poznat po svojim istraživanjima u oblasti elektromagnetizma, bežičnog prenosa energije i visokonaponskih sistema. Njegovi pronalasci i patenti, kao što je sistem za prenos električne energije na velike udaljenosti pomoću naizmenične struje, značajno su uticali na industriju, modernu elektrotehniku i razvoj električne energije.
Albert Ajnštajn
Ajnštajn je jedan od najpoznatijih fizičara svih vremena. On je razvio opštu teoriju relativnosti i postavio temelje moderne fizike. Njegova famozna formula E = mc² objašnjava odnos između mase i energije.
Isak Njutn
Njutn je bio engleski fizičar koji je dao značajan doprinos u razumevanju kretanja i gravitacije. Njegova tri zakona kretanja i zakon gravitacije su ključni koncepti u klasičnoj fizici.
Maks Plank
Plank je nemački fizičar koji je postavio temelje kvantne teorije. On je razvio koncept kvanta energije, poznat kao “Planckova konstanta”, koja je ključna za razumevanje mikrosveta čestica.
Marija Kiri
Kiri je bila poljsko-francuska fizičarka koja je istraživala radioaktivnost. Ona je prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, a osvojila ju je dva puta, u fizici i hemiji.